Vijesti

Natrag na listu vijesti

Održana konferencija „Europa za budućnost!“ povodom deset godina programa Europa za građane u Hrvatskoj

6. listopada 2017.

27. rujna 2017. godine Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske održao je konferenciju „Europa za budućnost!“ kojom je obilježena 10. obljetnica provedbe programa Europa za građane u Hrvatskoj. Svečana konferencija održala se u Hotelu Academia u Zagrebu, a u programu su sudjelovali predstavnice Vlade Republike Hrvatske, predstavnice Europske komisije, članovi Predstavništva Europske komisije u RH, članovi Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, predstavnici tijela državne i javne uprave, delegacije Kontakt točaka Programa iz drugih država, brojni hrvatski korisnici programa Europa za građane, predstavnici organizacija civilnog društva i akademske zajednice. Svečana konferencija bila je prigoda za osvrt na postignuća Programa u proteklih deset godina, ali ujedno i za raspravu o budućem razvoju Programa i ključnim izazovima za razvoj Europske unije i europskog građanstva.

U pozdravnom govoru, prisutnima su se obratili Vesna Lendić Kasalo, ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Ureda za udruge Vlade RH, Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u RH te potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova, mr. sc. Marija Pejčinović Burić. Gđa Lendić Kasalo kratko se osvrnula na iskustva i važnost provedbe Programa u Hrvatskoj dok je g. Baričević sudionike konferencije upoznao o sadržaju Bijele knjige o budućnosti Europe, pri čemu je posebno istaknuo zaključke mogućeg 6. scenarija kojeg je predstavio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Junckera u govoru o stanju Unije . Gđa Pejčinović Burić je ispred Vlade dala podršku daljem razvoju programa Europa za građane te istaknula njegovu važnost u izgradnji i jačanju europskog društva.

Nakon pozdravnih govora, sudionicima je prikazan kratki film „Naš doprinos boljoj Europi“, snimljen povodom 10. obljetnice Programa u Hrvatskoj, a uslijedilo je izlaganje Maje Tomičić, voditeljice Kontakt točke programa Europa za građane, koja već deset godina djeluje u sklopu Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. U izlaganju, gđa Tomičić je istaknula kako su korisnici (organizacije civilnog društva, općine, gradovi i jedna županija) tijekom deset godina proveli 101 projekt ukupne vrijednosti veće od 4,3 milijuna eura. Više od 560 organizacija iz Hrvatske sudjelovalo je u provedbi projekata drugih zemalja članica Programa, a Kontakt točka održala je više od 120 događanja sa svrhom informiranja i savjetovanja potencijalnih prijavitelja projekata. Također, podsjetila je sudionike da je u tijeku evaluacija dosadašnje provedbe Programa na europskoj razini, a započinje i prikupljanje ideja za strukturu i prioritete Programa u idućem financijskom razdoblju 2021-2027.

Poslije svečanog dijela, slijedio je radni dio konferencije koji se sastojao od dva dijela: panel rasprave na temu „Europska unija – zajednica aktivnih i solidarnih građana i građanki“ te „Ćakule na pet ćoškova“, rasprave u grupama o budućnosti Europe.

U panel raspravi sudjelovali su Jutta Koenig-Georgiades, ispred Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove Europske komisije, Vedrana Baričević iz Centra za istraživanje etničnosti državljanstva i migracija (CEDIM) Fakulteta političkih znanosti, Nives Ivelja iz Udruge MI Split, Vesna Teršelič iz Documente, Toni Vidan iz Europskog gospodarskog i socijalnog odbora te Antonija Gladović, ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU. U sklopu panel rasprave otvorila su se brojna pitanja koja su poslužila kao uvod u raspravu u grupama.

Gđa Koenig-Georgiades usporedila je izazove koje je Program imao u trenutku svog pokretanja s novim izazovima koji mu predstoje u nadolazećem programskom razdoblju. Vedrana Baričević predstavila je ključne zaključke FP7 projekta bEUcitizen, pri čemu je naglasila da u raspravama o EU državljanstvu dominira fokus na prava vezana uz mobilnost, dok prava manje mobilnih građana država članica koja proizlaze iz statusa EU državljanstva, često nisu dovoljno prepoznata na nacionalnoj razini. Nives Ivelja upozorila je na važnost volontiranja i civilnog sektora u integracijskim politikama prisilnih migranata, dok je gđa Teršelič posebno istakla važnost politika sjećanja i pamćenja u izgradnji europskog identiteta. Toni Vidan ponudio je kritički osvrt na Bijelu knjigu i 6. scenarij predsjednika Junckera, predstavivši 6. mogući scenarij koji su predložile organizacije civilnog društva . Ključna kritika g. Vidana odnosila se na zanemarivanje okoliša i ideje održivog razvoja u govoru predsjednika Junckera. U sklopu panel rasprave Antonija Gladović sudionike konferencije upoznala je sa inicijativom Europske snage solidarnosti i mogućnostima volontiranja, rada ili stjecanja stručne prakse za mlade na području cijele Europe. Raspravu je moderirao Viktor Koska, viši stručni savjetnik Ureda za udruge.

Rasprava se nastavila kroz „Ćakule na pet ćoškova“ – rasprave gdje su u grupama nazvanima po europskim gradovima , sudionici imali priliku neposrednije se uključiti u razgovore o ključnim temama programa Europa za građane. Tako se na stolu Lampedusa raspravljalo o volonterstvu u vrijeme izbjegličke krize, na stolu Sofija o preprekama na putu do europskog građanstva, na stolu Zagreb o politikama sjećanja i izgradnji europskog identiteta, na stolu Bruxelles o 6. scenariju organizacija civilnog društva kao odgovoru na Bijelu knjigu o budućnosti Europe, dok se na petom stolu Strasbourg raspravljalo o važnosti i daljnjem razvoju programa Europa za građane.

Iz plodonosne rasprave u sklopu Ćakula proizašlo je više vrijednih uvida i zaključaka, od kojih se sljedeći mogu izvući kao opći zaključci sudionika konferencije Europa za budućnost:

Prvo, politički procesi u EU obilježeni su visokom razinom nepovjerenja građana u europske institucije i političke procese, a ovaj jaz može se smanjiti prvenstveno kroz jačanje aktivnog građanstva i povećanu participaciju građana u procesima odlučivanja i civilnom društvu, kako na nacionalnoj tako i na EU razini. U tom pogledu potrebno je približiti europske programe građanima i ojačati lokalnu zajednicu za provođenje programa i sudjelovanje u europskom građanstvu. Hrvatska svojim institucionalnim okvirom za podršku civilnom društvu može poslužiti kao primjer dobre prakse te bi tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije 2020. godine, trebalo potaknuti prijenos ovog modela i na europsku razinu. Drugo, Europska unija suočava se s izazovima na putu razvoja europskog identiteta, koja se s jedne strane očituju u povećanim migracijskim kretanjima, posebice prisilnih migranata, te pitanjima suočavanja s prošlošću s druge strane. I u jednom i u drugom izazovu civilno društvo ima važnu ulogu, te se korištenje sredstava programa Europa za građane mogu usmjeriti ka jačanju umrežavanja gradova i organizacija civilnog društva radi uspostave kvalitetnijeg okvira za razvoj integracijskih politika i otvorenog dijaloga u sklopu politika sjećanja.

Konačno, sudionici su se složili da program Europa za građane može i treba biti jedan od važnih instrumenata na putu ostvarena ovih ciljeva. Međutim, poželjno je osigurati veća financijska sredstva za proračun programa, potaknuti prijavu većeg broja kvalitetnih projekata te konačno, promicati ideje i ciljeve programa na način da se različiti profili organizacija i korisnika potaknu na sudjelovanje u Europi za građane.